Katarina Aladrović Slovaček
suradnica na projektuIzvanredna profesorica (Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet), doktorica znanosti iz područja filologije. Bavi se temama ovladavanja hrvatskim kao materinskim jezikom, učenjem standardnoga jezika te razvojem jezično-komunikacijske kompetencije u hrvatskome jeziku u ranoj školskoj dobi. Bila je znanstvena novakinja na nacionalnom znanstvenoistraživačkom projektu, suradnica na dva projekta HRZZ-a i jednom projektu iz programa Obzor. Od 2024. voditeljica je HRZZ projekta Razvoj rječnika djece mlađe školske dobi kroz inovativne estetske i utjelovljene metode učenja (IP-2024-05-8350).
Bila je suradnica četiri međunarodna projekta iz programa Erasmus + te aktivno sudjeluje u brojnim programima stručnoga usavršavanja učitelja. Voditeljica je poslijediplomskoga doktorskoga studija Jezični, književni i kulturni kontekst RPPO na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu.
Potpunija biografija: https://www.ufzg.unizg.hr/zaposlenici/aladrovic-slovacek-katarina/
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/28215
Emina Berbić Kolar
suradnica na projektuRedovita profesorica (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti), doktorica humanističkih znanosti, polje filologija. Bavi se hrvatskom dijalektologijom, napose staroštokavskim govorima, vitalnošću organskih idioma te njihovom zaštitom i očuvanjem. Usavršavala se na više sveučilišta u inozemstvu. Utemeljila je katedru hrvatskoga jezika na sveučilištu Trakya, Edirne, Turska te bila prvom profesoricom na utemeljenoj katedri. Kao gostujuća predavačica u više je navrata održavala nastavu hrvatskoga jezika na Visokoj učiteljskoj školi u Baji, Republika Mađarska.
Članica je uredništva u osam časopisa, šest međunarodnih i dva nacionalna te zamjenica glavnog urednika časopisa Pannoniana. Članica je jednoga COST projekta, a sudjelovala je i u nekoliko projekata iz programa Erasmus +, ESF, infrastrukturnim projektima, projektima Ministarstva kulture i medija, sveučilišnim i internim projektima. Članica je Sektorskoga vijeća za Filologiju. Na matičnom fakultetu bila je voditeljica doktorskoga studija i prodekanica u više mandata. Od 2022. dekanica je Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.
Potpunija biografija: https://www.foozos.hr/hr/odsjek-za-kroatistiku/
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/osobe/profil/28357
Rona Bušljeta Kardum
suradnica na projektuIzvanredna profesorica (Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija), doktorica znanosti iz područja humanističkih znanosti, polje povijesti. Recepcija inovacija u udžbenicima povijesti tema je njezina doktorskoga rada. Znanstveno djeluje u interdisciplinarnom području znanosti, konkretno, obrazovnim znanostima, a u sklopu njih i pedagoškim disciplinama, koje se kao integralni dio polja obrazovnih znanosti nužno dotiču ne samo pedagogije u užem smislu, nego i drugih pedagoških tema među koje pripadaju i pojedini kurikularni, didaktički, odnosno metodički sadržaji, posebice didaktičko-metodički aspekti udžbenika.
Dodatno se višekratno usavršavala na Georg Eckert institutu za međunarodno istraživanje udžbenika, Braunschweig, Njemačka. Kao suautorica sudjelovala je u izradi udžbenika povijesti za srednju i osnovnu školu te radnih bilježnica koji su odobreni od nadležnog Ministarstva. Na matičnoj ustanovi trenutno je voditeljica cjeloživotnoga programa Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja nastavnika i programa metodičkoga osposobljavanja i usavršavanja sveučilišnih nastavnika i suradnika.
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/28361
Lidija Cvikić
voditeljica projektaRedovita profesorica (Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet), doktorica znanosti iz područja humanističkih znanosti, polje filologija. Bavi se temama ovladavanja hrvatskim kao materinskim jezikom i inim jezikom, višejezičnosti, obrazovnom jezičnom politikom te udžbeničkim diskursom. Bila je znanstvena novakinja na tri nacionalna znanstvenoistraživačka projekta te istraživačica na dva bilateralna i tri projekta HRZZ-a. Predavala je hrvatski jezik u programima Sveučilišta Indiana, Bloomington, SAD i Sveučilišta u Klagenfurtu, Austrija, a od 2023. do 2025. bila je voditeljica Croaticuma – centra za hrvatski jezik i kulturu Sveučilišta u Regensburgu, Njemačka.
Članica je jednoga COST projekta, a sudjelovala je i u nekoliko projekata iz programa Erasmus +. Glavna je urednica časopisa Strani jezici. Na matičnoj ustanovi obnašala je dužnost predstojnice Katedre za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu te prodekanice za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju. Članica Odbora za lektorate Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Sektorskoga vijeća za Filologiju.
Potpunija biografija: https://www.ufzg.unizg.hr/zaposlenici/cvikic-lidija/
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/27005
Marko Ćaleta
suradnik na projektuRedoviti profesor (Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet), doktor znanosti iz područja prirodnih znanosti, polje biologija. Znanstveno je usmjeren na šire teme područja biologije i ekologije te uže na područje ihtioligije i taksonomije. U stručnome radu bavi se temama prijenosa znanstvenoga sadržaja polja biologije u osnovnoškolsku razinu te načinima poticanja i razvoja prirodoslovne pismenosti, a posebno sadržajnoga znanja kao njezine sastavnice. Savjetnik je i recenzent nakladnika za udžbenike iz područja Prirode/Biologije.
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/5020
Gordana Dobravac
suradnica na projektuNaslovna docentica (vanjska suradnica Fakulteta logopedije Sveučilišta u Rijeci), doktorica znanosti iz područja kognitivne znanosti. U znanstvenome radu usmjerena je na kognitivne procese učenja jezika (materinskoga i stranoga) te na neurolingvistički pristup jezičnome usvajanju posebno dvojezičnih govornika. Bila je istraživačica na dva projekta HRZZ-a, kao i na više projekata iz program Tempus te jednome projektu iz akcije COST. Kao dobitnica prestižne Fulbrighove stipendije usavršavala se na Sveučilštu Carnegie Mellon, SAD te na Sveučilištu u Houstonu, SAD, kao i na Institutu Donders u Nijmegenu, Nizozemska.
Dubravka Glasnović Gracin
suradnica na projektuIzvanredna profesorica (Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet), doktorica znanosti iz područja metodike matematike (doktorat na Sveučilištu u Klagenfurtu). Njezina su područja znanstvenoga i stručnoga interesa: istraživanje matematičkih udžbenika i ostalih resursa za nastavu matematike, matematika u STEM obrazovanju te popularizacija matematike putem interdisciplinarnih projekata. Od 2007. do 2010. bila je članica PISA-ine radne skupine za matematiku NCVVO-a. Od 2011. godine članica je radne skupine za Nacionalne ispite iz matematike NCVVO-a.
Bila je suradnicom na jednom projektu HRZZ-a, gostujuća je profesorica na doktorskom studiju Didaktika matematike na Sveučilištu u Klagenfurtu, a kao predavač sudjelovala je na brojim međunarodnim konferencijama. Izrazito je aktivna u stručnome radu, autorica je desetak udžbenika i drugih nastavnih materijala za matematiku, a članica je i povjerenstva za polaganje stručnih ispita iz matematike u razrednoj nastavi.
Potpunija biografija: https://www.ufzg.unizg.hr/zaposlenici/glasnovic-gracin-dubravka/
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/29708
Tanja Maltar Okun
suradnica na projektuUčiteljica Prirode i Biologije, diplomirana inženjerka biologije, doktorica znanosti, područje obrazovnih znanosti. U doktorskome radu te u istraživanjima i znanstvenim radovima objavljenim nakon doktorata, usmjerena je na temu razvoja prirodoslovne pismenosti. Četiri godine bila je voditelj Aktiva prirodoslovlja u matičnoj školi, objavljuje otvorene obrazovne sadržaje na repozitoriju edutorij.e-skole.hr i Google Sites-u, a u suradnji s izdavačima Profil Klett d.o.o. i Školskom knjigom d.o.o. izrađivala je dodatne digitalne nastavne materijale za Biologiju na državnoj razini. Bila je članica skupine za vrednovanje nacionalnih ispita iz Biologije.
Godine 2020. nagrađena je i izabrana od strane Ministarstava znanosti i obrazovanja kao jedna od najuspješnijih odgojno-obrazovnih djelatnika u školskoj godini 2019. / 2020.
Jelena Parizoska
suradnica na projektuDocentica (Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet), doktorica znanosti iz područja humanističkih znanosti, polje filologija. Bavi se frazeologijom hrvatskog i engleskog jezika, kognitivnom gramatikom, korpusnom lingvistikom i poučavanjem engleskoga kao stranoga jezika. Bila je znanstvena novakinja na dva nacionalna znanstvenoistraživačka projekta, istraživačica na osam domaćih projekata i voditeljica dvaju institucijskih projekata. Članica je dviju COST akcija (CA22115 i CA21167) i dva projekta HRZZ-a. Od 2025. voditeljica je institucijskog projekta Metafora u poučavanju materinskog i inog jezika (MetaTeach) financiranog sredstvima Europske unije. Organizirala je i vodila dvadeset radionica o upotrebi računalnih korpusa u istraživanjima jezika na sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/osobe/profil/20474
Višnja Pavičić Takač
suradnica na projektuRedovita profesorica u trajnom izboru (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet), doktorica iz područja humanističkih znanosti, polje filologija. U fokusu su njezina znanstvenoga interesa teme učenja i poučavanja stranoga jezika, a posebno: strategije učenja vokabulara u stranome jeziku (o čemu je objavila monografiju za inozemnoga izdavača), jezična i strategijska kompetencija u stranome jeziku te metadiskursna obilježja u diskursu učenika stranoga jezika. Bila je suradnicom na više kompetitivnih znanstvenih projekata, uključujući i jedan projekt HRZZ-a. Bila je voditeljicom bilateralnoga hrvatsko-srpskoga znanstvenoga projekta o metadiskursu, a surađivala je u tri projekta iz programa COST te na projektima iz programa Tempus. Bila je glavna urednica časopisa Strani jezici te je član uredništva više međunarodnih časopisa. Na matičnoj ustanovi obnašala je dužnost prodekanice za nastavu te v.d. dekanice. Predsjednica je Matičnoga odbora za filologiju i kroatologiju.
Potpunija biografija: https://www.ffos.unios.hr/nastavnik/visnja-pavicic-takac/
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/6561
Martina Podboj
suradnica na projektuDocentica (Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet), anglistica i kroatistica, doktorica lingvistike. U znanstvenoistraživačkom radu bavi se (kritičkom) analizom diskursa, narativnom analizom i socioingvističkim temama poput povezanosti jezika, identiteta i migracije, te hrvatskim kao inim jezikom.
Biografija: https://portal.uniri.hr/Portfelj/3990
Bibliografija: https://www.croris.hr/osobe/profil/35362
https://scholar.google.hr/citations?user=PRDHFnoAAAAJ&hl=hr
Diana Stolac (1956. – 2025.)
suradnica na projektuProfesor emerita (zaslužna profesorica Sveučilišta u Rijeci). Njezin iznimno bogat znanstveni rad obuhvaćao je niz tema hrvatskoga standardnoga jezika te povijesti hrvatskoga jezika, a posebno je značajno njezino leksikološko i leksikografsko iskustvo (autorica je rječnika), radovi o sintaksi hrvatskoga jezika, kao i bavljenje temama jezične stilistike.
Kao suradnica sudjelovala je u desetak kompetitivnih istraživačkih projekata, a četirima je bila voditeljicom, uključujući i projekte HRZZ-a. Bila je gostujući profesor na domaćim i više inozemnih sveučilišta, sudjelovala u nastavu više doktorskih studija, a na Sveučilištu u Rijeci pokrenula je i niz godina vodila doktorski studij iz povijesti i dijalektologije hrvatskoga jezika. Bila je iznimno aktivna u javnom djelovanju u znanosti i struci na nacionalnoj razini, a za svoj je znanstveni i stručni rad primila i više nagrada.
U projektu RAPID bila je iznimna kolegica i nezamjenjiva stručnjakinja, suradnica neiscrpne energije i entuzijazma.
Potpunija biografija: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=70923
https://portal.uniri.hr/Portfelj/Details/01206
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/16052
Katarina Širanović
suradnica na projektuMagistra primarnoga obrazovanja, upisana na doktorski studij Cjeloživotno obrazovanje i obrazovne znanosti na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. U istraživačkome smislu zanimaju je digitalni udžbenici matematike.
Ivana Trtanj
suradnica na projektuIzvanredna profesorica (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti), doktorica znanosti iz područja filologije. U znanstvenome radu usmjerena je na teme usvajanja hrvatskoga kao materinskoga jezika, a poglavito ju zanima rana pismenost, razvoj diskursne kompetencije te dječja pripovjedna sposobnost (o čemu je objavila monografiju). Sudjelovala je u nekoliko istraživačkih projekata, od toga u dva projekta HRZZ-a.
U stručnom radu usmjerena je na procjenjivanje znanja hrvatskoga jezika te je desetak godina sudjelovala u izradi ispita za neizvorne govornike hrvatskoga jezika. Na matičnoj ustanovi trenutačno obnaša dužnost pročelnice Odsjeka za kroatistiku, ranije je bila na dužnosti predsjednice Katedre za jezikoslovlje.
Potpunija biografija: https://www.foozos.hr/hr/odsjek-za-kroatistiku/
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/osobe/profil/28175
Tamara Turza Bogdan
suradnica na projektuRedovita profesorica (Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet), doktorica iz područja humanističkih znanosti, polje filologija. Znanstveno je usmjerena na teme metodike nastave hrvatskoga jezika i književnosti, razvoj pismenosti u predškolskoj i ranoj školskoj dobi, kao i odnos zavičajnih idioma i standardnoga hrvatskoga jezika u nastavi za učenike mlađe dobi.
Na matičnome fakultetu sudjeluje u programu doktorskoga studija Jezični, književni i kulturni kontekst RPPO. Sudjelovala je kao istraživačica u više nacionalnih znanstvenih projekata te je bila voditeljicom bilateralnoga hrvatsko-slovenskoga istraživačkog projekta. Također je bila voditeljica projekta Erasmus + DEAL kojemu je 2022. godine Europska komisija dodijelila nagradu za inovativno poučavanje. Na Učiteljskom fakultetu obnašala je dužnost prodekanice za razvoj i studente Odsjeka u Čakovcu.
Perica Vujić
suradnik na projektuMagistar edukacije hrvatskoga jezika i književnosti i magistar edukacije povijesti, asistent (Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku, Filozofski fakultet). Bio je zaposlen kao učitelj i nastavnik hrvatskoga jezika i povijesti u više škola, te kao lektorhrvatskoga jezika na Sveučilištu u Novom Sadu.
Student je poslijediplomskoga doktorskog studija Jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Kao uspješan doktorand stipendist je doktorskoga studija te je izlaganjima aktivno sudjelovao u nekoliko međunarodnih konferencija. Njegov znanstveni interes obuhvaća teme hrvatske sintakse te povijesti jezika u 19. i 20. stoljeću.