Katarina Aladrović Slovaček
suradnica na projektuIzvanredna profesorica (Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet), doktorica znanosti iz područja filologije. Bavi se temama ovladavanja hrvatskim kao materinskim jezikom, učenjem standardnoga jezika te razvojem jezično-komunikacijske kompetencije u hrvatskome jeziku u ranoj školskoj dobi. Bila je znanstvena novakinja na nacionalnom znanstvenoistraživačkom projektu, suradnica na dva projekta HRZZ-a i jednom projektu iz programa Obzor. Od 2024. voditeljica je HRZZ projekta Razvoj rječnika djece mlađe školske dobi kroz inovativne estetske i utjelovljene metode učenja (IP-2024-05-8350).
Bila je suradnica četiri međunarodna projekta iz programa Erasmus + te aktivno sudjeluje u brojnim programima stručnoga usavršavanja učitelja. Voditeljica je poslijediplomskoga doktorskoga studija Jezični, književni i kulturni kontekst RPPO na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu.
Potpunija biografija: https://www.ufzg.unizg.hr/zaposlenici/aladrovic-slovacek-katarina/
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/28215
Emina Berbić Kolar
suradnica na projektuRedovita profesorica (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti), doktorica humanističkih znanosti, polje filologija. Bavi se hrvatskom dijalektologijom, napose staroštokavskim govorima, vitalnošću organskih idioma te njihovom zaštitom i očuvanjem. Usavršavala se na više sveučilišta u inozemstvu. Utemeljila je katedru hrvatskoga jezika na sveučilištu Trakya, Edirne, Turska te bila prvom profesoricom na utemeljenoj katedri. Kao gostujuća predavačica u više je navrata održavala nastavu hrvatskoga jezika na Visokoj učiteljskoj školi u Baji, Republika Mađarska.
Članica je uredništva u osam časopisa, šest međunarodnih i dva nacionalna te zamjenica glavnog urednika časopisa Pannoniana. Članica je jednoga COST projekta, a sudjelovala je i u nekoliko projekata iz programa Erasmus +, ESF, infrastrukturnim projektima, projektima Ministarstva kulture i medija, sveučilišnim i internim projektima. Članica je Sektorskoga vijeća za Filologiju. Na matičnom fakultetu bila je voditeljica doktorskoga studija i prodekanica u više mandata. Od 2022. dekanica je Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.
Potpunija biografija: https://www.foozos.hr/hr/odsjek-za-kroatistiku/
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/osobe/profil/28357
Rona Bušljeta Kardum
suradnica na projektuIzvanredna profesorica (Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija), doktorica znanosti iz područja humanističkih znanosti, polje povijesti. Recepcija inovacija u udžbenicima povijesti tema je njezina doktorskoga rada. Znanstveno djeluje u interdisciplinarnom području znanosti, konkretno, obrazovnim znanostima, a u sklopu njih i pedagoškim disciplinama, koje se kao integralni dio polja obrazovnih znanosti nužno dotiču ne samo pedagogije u užem smislu, nego i drugih pedagoških tema među koje pripadaju i pojedini kurikularni, didaktički, odnosno metodički sadržaji, posebice didaktičko-metodički aspekti udžbenika.
Dodatno se višekratno usavršavala na Georg Eckert institutu za međunarodno istraživanje udžbenika, Braunschweig, Njemačka. Kao suautorica sudjelovala je u izradi udžbenika povijesti za srednju i osnovnu školu te radnih bilježnica koji su odobreni od nadležnog Ministarstva. Na matičnoj ustanovi trenutno je voditeljica cjeloživotnoga programa Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja nastavnika i programa metodičkoga osposobljavanja i usavršavanja sveučilišnih nastavnika i suradnika.
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/28361
Lidija Cvikić
voditeljica projektaRedovita profesorica (Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet), doktorica znanosti iz područja humanističkih znanosti, polje filologija. Bavi se temama ovladavanja hrvatskim kao materinskim jezikom i inim jezikom, višejezičnosti, obrazovnom jezičnom politikom te udžbeničkim diskursom. Bila je znanstvena novakinja na tri nacionalna znanstvenoistraživačka projekta te istraživačica na dva bilateralna i tri projekta HRZZ-a. Predavala je hrvatski jezik u programima Sveučilišta Indiana, Bloomington, SAD i Sveučilišta u Klagenfurtu, Austrija, a od 2023. do 2025. bila je voditeljica Croaticuma – centra za hrvatski jezik i kulturu Sveučilišta u Regensburgu, Njemačka.
Članica je jednoga COST projekta, a sudjelovala je i u nekoliko projekata iz programa Erasmus +. Glavna je urednica časopisa Strani jezici. Na matičnoj ustanovi obnašala je dužnost predstojnice Katedre za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu te prodekanice za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju. Članica Odbora za lektorate Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Sektorskoga vijeća za Filologiju.
Potpunija biografija: https://www.ufzg.unizg.hr/zaposlenici/cvikic-lidija/
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/27005
Marko Ćaleta
suradnik na projektuRedoviti profesor (Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet), doktor znanosti iz područja prirodnih znanosti, polje biologija. Znanstveno je usmjeren na šire teme područja biologije i ekologije te uže na područje ihtioligije i taksonomije. U stručnome radu bavi se temama prijenosa znanstvenoga sadržaja polja biologije u osnovnoškolsku razinu te načinima poticanja i razvoja prirodoslovne pismenosti, a posebno sadržajnoga znanja kao njezine sastavnice. Savjetnik je i recenzent nakladnika za udžbenike iz područja Prirode/Biologije.
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/5020
Gordana Dobravac
suradnica na projektuNaslovna docentica (vanjska suradnica Fakulteta logopedije Sveučilišta u Rijeci), doktorica znanosti iz područja kognitivne znanosti. U znanstvenome radu usmjerena je na kognitivne procese učenja jezika (materinskoga i stranoga) te na neurolingvistički pristup jezičnome usvajanju posebno dvojezičnih govornika. Bila je istraživačica na dva projekta HRZZ-a, kao i na više projekata iz program Tempus te jednome projektu iz akcije COST. Kao dobitnica prestižne Fulbrighove stipendije usavršavala se na Sveučilštu Carnegie Mellon, SAD te na Sveučilištu u Houstonu, SAD, kao i na Institutu Donders u Nijmegenu, Nizozemska.
Dubravka Glasnović Gracin
suradnica na projektuIzvanredna profesorica (Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet), doktorica znanosti iz područja metodike matematike (doktorat na Sveučilištu u Klagenfurtu). Njezina su područja znanstvenoga i stručnoga interesa: istraživanje matematičkih udžbenika i ostalih resursa za nastavu matematike, matematika u STEM obrazovanju te popularizacija matematike putem interdisciplinarnih projekata. Od 2007. do 2010. bila je članica PISA-ine radne skupine za matematiku NCVVO-a. Od 2011. godine članica je radne skupine za Nacionalne ispite iz matematike NCVVO-a.
Bila je suradnicom na jednom projektu HRZZ-a, gostujuća je profesorica na doktorskom studiju Didaktika matematike na Sveučilištu u Klagenfurtu, a kao predavač sudjelovala je na brojim međunarodnim konferencijama. Izrazito je aktivna u stručnome radu, autorica je desetak udžbenika i drugih nastavnih materijala za matematiku, a članica je i povjerenstva za polaganje stručnih ispita iz matematike u razrednoj nastavi.
Potpunija biografija: https://www.ufzg.unizg.hr/zaposlenici/glasnovic-gracin-dubravka/
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/29708
Diana Stolac
suradnica na projektuProfesor emerita (zaslužna profesorica Sveučilišta u Rijeci), doktorica znanosti iz područja filologije. Njezin iznimno bogat znanstveni obuhvaća niz tema hrvatskoga standardnoga jezika te povijesti hrvatskoga jezika, a posebno je značajno njezino leksikološko I leksikografsko iskustvo (autorica je rječnika), radovi o sintaksi hrvatskoga jezika, kao i bavljenje temama jezične stilistike. Kao suradnica sudjelovala je u desetak kompetitivnih istraživačkih projekata, a četirima je bila voditeljicom, uključujući i projekte HRZZ-a.
Bila je gostujući profesor na domaćim i više inozemnih sveučilišta, sudjelovala u nastavu više doktorskih studija, a na Sveučilištu u Rijeci pokrenula je doktorski studij iz povijesti i dijalektologije hrvatskoga jezika te mu bila dugogodišnjom voditeljicom. Iznimno je aktivna u javnom djelovanju u znanosti i struci na nacionalnoj razini, a trenutno je članica Vijeća za hrvatski jezik. Za svoj je znanstveni i stručni rad nagrađena Nagradom Grada Zagreba, Poveljom Sveučilišta u Rijeci i Zahvalnicom Sveučilišta u Banskoj Bystrici, Slovačka.
Potpunija biografija: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=70923
https://portal.uniri.hr/Portfelj/Details/01206
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/crosbi/searchByContext/2/16052
Ivana Trtanj
suradnica na projektuIzvanredna profesorica (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti), doktorica znanosti iz područja filologije. U znanstvenome radu usmjerena je na teme usvajanja hrvatskoga kao materinskoga jezika, a poglavito ju zanima rana pismenost, razvoj diskursne kompetencije te dječja pripovjedna sposobnost (o čemu je objavila monografiju). Sudjelovala je u nekoliko istraživačkih projekata, od toga u dva projekta HRZZ-a.
U stručnom radu usmjerena je na procjenjivanje znanja hrvatskoga jezika te je desetak godina sudjelovala u izradi ispita za neizvorne govornike hrvatskoga jezika. Na matičnoj ustanovi trenutačno obnaša dužnost pročelnice Odsjeka za kroatistiku, ranije je bila na dužnosti predsjednice Katedre za jezikoslovlje.
Potpunija biografija: https://www.foozos.hr/hr/odsjek-za-kroatistiku/
Cjelovita bibliografija: https://www.croris.hr/osobe/profil/28175
Tamara Turza Bogdan
suradnica na projektuRedovita profesorica (Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet), doktorica iz područja humanističkih znanosti, polje filologija. Znanstveno je usmjerena na teme metodike nastave hrvatskoga jezika i književnosti, razvoj pismenosti u predškolskoj i ranoj školskoj dobi, kao i odnos zavičajnih idioma i standardnoga hrvatskoga jezika u nastavi za učenike mlađe dobi.
Na matičnome fakultetu sudjeluje u programu doktorskoga studija Jezični, književni i kulturni kontekst RPPO. Sudjelovala je kao istraživačica u više nacionalnih znanstvenih projekata te je bila voditeljicom bilateralnoga hrvatsko-slovenskoga istraživačkog projekta. Također je bila voditeljica projekta Erasmus + DEAL kojemu je 2022. godine Europska komisija dodijelila nagradu za inovativno poučavanje. Na Učiteljskom fakultetu obnašala je dužnost prodekanice za razvoj i studente Odsjeka u Čakovcu.
Perica Vujić
suradnik na projektuMagistar edukacije hrvatskoga jezika i književnosti i magistar edukacije povijesti, asistent (Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku, Filozofski fakultet). Bio je zaposlen kao učitelj i nastavnik hrvatskoga jezika i povijesti u više škola, te kao lektorhrvatskoga jezika na Sveučilištu u Novom Sadu.
Student je poslijediplomskoga doktorskog studija Jezikoslovlje na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Kao uspješan doktorand stipendist je doktorskoga studija te je izlaganjima aktivno sudjelovao u nekoliko međunarodnih konferencija. Njegov znanstveni interes obuhvaća teme hrvatske sintakse te povijesti jezika u 19. i 20. stoljeću.
Tanja Maltar Okun
suradnica na projektuUčiteljica Prirode i Biologije, diplomirana inženjerka biologije, doktorica znanosti, područje obrazovnih znanosti. U doktorskome radu te u istraživanjima i znanstvenim radovima objavljenim nakon doktorata, usmjerena je na temu razvoja prirodoslovne pismenosti. Četiri godine bila je voditelj Aktiva prirodoslovlja u matičnoj školi, objavljuje otvorene obrazovne sadržaje na repozitoriju edutorij.e-skole.hr i Google Sites-u, a u suradnji s izdavačima Profil Klett d.o.o. i Školskom knjigom d.o.o. izrađivala je dodatne digitalne nastavne materijale za Biologiju na državnoj razini. Bila je članica skupine za vrednovanje nacionalnih ispita iz Biologije.
Godine 2020. nagrađena je i izabrana od strane Ministarstava znanosti i obrazovanja kao jedna od najuspješnijih odgojno-obrazovnih djelatnika u školskoj godini 2019. / 2020.
Katarina Širanović
suradnica na projektuMagistra primarnoga obrazovanja, upisana na doktorski studij Cjeloživotno obrazovanje i obrazovne znanosti na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. U istraživačkome smislu zanimaju je digitalni udžbenici matematike.